Tako je njegovo pismo upućeno predsjedniku Narodne skupštine RS i poslanicima, u kojem traži da ukinu povelje dodijeljene osuđenima za ratne zločine, pokrenulo sa sobom i pitanje da li će Incko uspjeti da nametne zakon o zabrani negiranja genocida u Bosni i Hercegovini, s obzirom da je Incko ovaj potez najavljivao u više navrata.

Ukoliko taj zakon ne bude usvojen do 11. jula 2021. godine (godišnjica stradanja u Srebrenici), visoki predstavnik u BiH je najavio da ga je on spreman nametnuti.

– Da budemo potpuno jasni, ja sam spreman – rekao je Incko krajem prošle godine.

Nadležnost

Iz Republike Srpske, sada, kao i tada, stigle su reakcije da nije moguće nametnuti jedan takav zakon, jer bi on predstavljao kršenje prava na slobodu mišljenja i izražavanja.

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD) izjavio je da Incko nije nadležan za Ustav BiH  i da nije tumač Dejtonskog sporazuma; samim tim on nema ovlašćenja da uradi nešto tako.

– On je čovjek koji pokušava da djeluje izvan svojih zakonskih okvira. Čujem da pokušava da se pozove na zakon o zabrani negiranja genocida. Što se ne pozove na američki Ustav? Zašto nikad nije rekao, u skladu s američkom praksom te vrste? Amandman jedan kaže „čovjek nikada ne može biti osuđen i optužen za lično mišljenje“. On ovdje selektivno radi, uzme kako mu šta odgovara – rekao je Dodik.

Napomenuo je i da onog ko je osuđen i ko je odležao kaznu nakon toga smatraju slobodnim građaninom.

– Zašto se nama ovdje govori da je drugačija praksa? I Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik su odslužili svoju kaznu – rekao je Dodik.

Zaključak NSRS

Potpredsjednik PDP Igor Crnadak kaže da je OHR-u nažalost ostavljen prostor da radi šta hoće. Dodaje da je teško unaprijed govoriti, ali da postoji jasan stav da se ne radi na štetu Republike Srpske.

– Mi i danas imamo zaključak Narodne skupštine da se nikakve odluke ne donose na nivou zajedničkih institucija BiH, nakon one odluke Ustavnog suda BiH i situacije s poljoprivrednim zemljištem. Sigurno da PDP sa svoja dva poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH neće nikada glasati za nešto što je štetno po Republiku Srpsku – rekao je Crnadak.

Raniji slučajevi

U prošlosti je bilo slučajeva da visoki predstavnik nametne neki zakon koji je odmah stupao na snagu i nije prolazio parlamentarnu proceduru. Tako je pravnik Dragiša Jokić ranije objasnio da  je Ustavni sud BiH 2000. godine raspravljao o Zakonu o državnoj graničnoj službi, koji je tada bio nametnut od strane visokog predstavnika.

– Tada je bila pokrenuta procedura pred Ustavnim sudom BiH da se utvrdi da li je to u skladu sa Ustavom i da li se mogu nametati ti zakoni. Ustavni sud je sa 7:2 glasova odlučio da je to potpuno legalno i zakonito, čime su priznali visokom predstavniku da ima pravo da nameće zakone – rekao je ranije Jokić.