BiH
29.08.2021.
18:25
Veće piste čekaju investitore
Izvor: Nezavisne
0
Foto: N.N.
BIHAĆ - Nakon što je Vlada Federacije BiH odobrila izdvajanje još 25 miliona maraka za izgradnju aerodroma u Bihaću, stvoreni su preduslovi za nastavak radova koji su bili zakočeni zbog pandemije virusa korona, izjavio je Adnan Bajrić, direktor Javnog preduzeća "Aerodrom Bihać", koje realizira ovaj projekat.
Ukoliko aktivnosti budu tekle planiranom dinamikom, prema njegovim riječima, u narednoj godini mogle bi biti okončane prve faze izgradnje aerodromske zgrade i piste u dužini od 1,2 kilometra, kao i još neki prateći sadržaji.
Ovakvi gabariti aerodroma omogućili bi slijetanje manjih aviona kapaciteta do 70 putnika.
"Ja se nadam da ćemo do kraja tekuće godine biti u mogućnosti da krenemo u proceduru raspisivanja javnog poziva za izvođače radova, kako bismo odmah iduće godine započeli s konkretnim građevinskim aktivnostima", kazao je Bajrić.
On je dodao kako su u proteklom periodu započeta izgradnja piste, urađena potrebna projektna dokumentacija i prilazni put te obavljena eksproprijacija značajnog dijela zemljišta potrebnog za izgradnju aerodroma.
U proteklih nekoliko godina za realizaciju ovoga projekta Vlada FBiH, koja je glavni finansijer, izdvojila je na račun grada Bihaća 10 miliona maraka.
Premijer USK Mustafa Ružnić je mišljenja kako za realizaciju projekta treba tražiti zainteresovane investitore, a s tim ciljem nedavno je boravio u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
On smatra kako bi sredstva Vlade Federacije BiH trebalo uložiti u eksproprijaciju većih površina zemljišta kako bi se izgradile veće piste.
"Postoje, dakle, dvije opcije, ili će grad Bihać ići u eksproprijaciju zemljišta ili će krenuti u manje infrastrukturne radove. Postoji, naime, opcija da s tih 25 miliona KM naprave manju pistu dužine 1,2 kilometra. Međutim, to je nedovoljno i samo bi upropastili projekat", smatra Ružnić.
Prema njegovim riječima, u arapskom svijetu postoje zainteresovani investitori koji bi investirali u izgradnju aerodroma po principu javno-privatnog partnerstva, a vlasnički udio bi se mjerio po ulaganju.
Ističe kako bi to značajno ubrzalo realizaciju, te bi svi od toga imali koristi. Prema grubim procjenama, cijeli projekat bi mogao koštati oko 130 miliona maraka, a njegova realizacija bi doprinijela boljem komunikacijskom povezivanju Unsko-sanskog kantona s ostatkom svijeta.