Nedavno je javnost u Srbiji, ali i regionu zgrozio slučaj napada američkog stafordskog terijera na sedmogodišnju djevojčicu u Aranđelovcu, koja je zbog ujeda psa za glavu već prošla nekoliko operativnih zahvata.

Majka ove djevojčice je tada rekla da je njenu kćerku na ulici napao komšijski pas, koji joj je nanio ozbiljne povrede po licu i tijelu.

Ovaj pas u Aranđelovcu nije nosio brnjicu, koja je zakonska obaveza za opasne rase pasa.

Milenko Letić, načelnik Komunalne policije Banjaluka, za "Nezavisne" je rekao da je Odlukom o komunalnom redu propisano da se psi mogu izvoditi samo na kratkom povocu, dužine do 1,5 metara.

"Pas mora nositi i zaštitnu korpu na njušci, a bez zaštitne korpe, na odgovarajućem povcu, mogu se izvoditi psi malih i srednjih rasa, koji po svojoj prirodi nisu agresivni, kao i štenad do četiri mjeseca starosti", kazao je Letić.

Dodao je da su za nepoštovanje ove odluke za fizička lica predviđene kazne od 100 do 1.000 KM.

"Od početka godine u Banjaluci su izdata dva prekršajna naloga u iznosu od 100 KM za izvođenje pasa mimo Odluke o komunalnom redu", rekao je Letić.

Boran Gajić, doktor veterinarske medicine iz Banjaluke, u razgovoru za "Nezavisne" je naveo da su vlasnici zakonski obavezni da svojim psima koji se klasifikuju kao opasne rase stavljaju korpu za njušku, te je dodao da ipak nema pravila koji pas može da napadne ljude jer često opasne vrste pasa znaju biti veoma umiljate.

"Opasne rase kao što su pitbul, američki stafordski terijer i rotvajleri su nerijetko veoma dobri psi, koje bih ja lično držao u kući pokraj djece. Nema pravila, dešavaju se napadi i, na primjer, labradora ili zlatnog retrivera, koji važe za pse za razonodu i koji su dobri u odnosu s djecom", rekao je Gajić.

Istakao je da ipak velike rase pasa treba da nose zaštitnu korpu da ne bi dolazilo do problema, ali je ipak naveo da još jedan problem predstavlja to što se na bh. tržištu često ne mogu nabaviti adekvatne korpe za njušku.

"Na primjer imate psa bernardinca koji važi za umiljatu rasu, ali vlasnici moraju da mu stave brnjicu, a nju je skoro nemoguće naći jer je pas veliki", kazao je Gajić.

Dodao je da adekvatnih brnjica fali i za molosoidne rase pasa kao što je bokser.

"Njihova njuška je veoma široka i veoma je teško naći brnjicu, posebno kada uzmemo u obzir da sami po sebi imaju problem sa disanjem jer su takve anatomske građe. Još ako im stavite premalenu korpu, psi koji se ne znoje kao ljudi već se hlade preko jezika dahćući, moraju imati komfornu korpu da ne narušavamo zdravstveno stanje jedinke", objasnio je Gajić.

Naglasio je da je pristalica škola za vlasnike i pse, jer postoje smjernice kako se treba ophoditi prema psu.

"Nije dovoljno što neko sebe nazove trenerom za pse, potrebno je da imaju adekvatan sertifikat, da se može raditi obuka sa psima, ali i vlasnicima", zaključio je Gajić.

Goran Milojević, predsjednik banjalučkog Udruženja za zaštitu životinja "Kerber", kaže da je nedavno u ovom gradu kažnjen jedan momak jer njegov pas nije nosio brnjicu.

"Znam za nekoliko slučajeva, čak i u parku za pse da je pas napao prolaznika. Slučajevi napada koji se prijave su relativno rijetki, vjerovatno je takvih slučajeva više, ali se oni ne prijavljuju", rekao je Milojević.

Dodao je da je u posljednjih nekoliko godina u Banjaluci čuo možda tek za jedan takav napad.

"Ono što možemo da vidimo na ulici je da neki vlasnici pasa koji se vode kao opasni stavljaju brnjice, a neki ne", kazao je Milojević.

Istakao je da je odredbama nedovoljno definisano koji se psi smatraju opasnim te da to dovodi vlasnike u nedoumicu da li svom ljubimcu moraju da stave korpu za njušku ili ne.

"U odredbama nakon nabrojanih nekoliko opasnih pasmina stoje i tri tačke, tako da su građani nedovoljno informisani koje su to pasmine", naveo je Milojević.