Iz Agencije za statistiku BiH su nedavno objavili da je ovaj broj stranih poslovnih jedinica 1,4 odsto od ukupnog broja poslovnih subjekata u BiH.

"Najveće učešće stranih podružnica je u područjima prerađivačka industrija (26,7%) i trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (23,4%). U stranim podružnicama angažovano je 15,1% od ukupnog broja zaposlenih u SPS obuhvatu. Struktura zaposlenih u stranim podružnicama pokazuje da je najveći dio zaposlenih angažovan u područjima prerađivačka industrija (51,2%) i trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (23,4%)", navodi se u podacima Agencije za 2022. godinu.

Tako je posmatrano po zemljama porijekla, 58,2% stranih poslovnih subjekata iz zemalja članica Evropske unije sa 68,3% zaposlenih u stranim podružnicama, a 41,8% iz zemalja koje nisu članice Evropske unije sa 31,7% zaposlenih.

Tako je u prerađivačkoj industriji bilo 306 stranih poslovnih jedinica i zapošljavale su 46.465 radnika, dok je u trgovini na veliko i malo bilo 268 stranih poslovnih subjekata koji su zapošljavali 21.266 radnika.

Najviše stranih poslovnih subjekata je bilo iz Hrvatske - 131, pa Austrije 118 i Srbije 113, slijede Njemačka i Slovenija sa 104 poslovna subjekta u BiH.

Sa druge strane, poslovni subjekti iz Njemačke su zapošljavali 10.467 radnika, Slovenije 10.197 radnika, a Hrvatske 9.300 radnika.

"Učešće stranih poslovnih subjekata u ukupno ostvarenoj dodanoj vrijednosti po faktorskim troškovima SPS obuhvata je bilo 21,5%. Prerađivačka industrija u stranim podružnicama učestvovala je sa 44,6% i trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala sa 25,7%. Oko 63% dodane vrijednosti po faktorskim troškovima stranih poslovnih subjekata je iz sedam zemalja, i to Srbije (10,6%), Njemačke (10,2%), Nizozemske (9,1%), Austrije (8,6%), Velike Britanije (8,6%), zatim iz Hrvatske (8,4%) i Slovenije (7,5%)", stoji u ovim podacima.

Ekonomista Admir Čavalić smatra da Bosna i Hercegovina nema veći broj stranih poslovnica jer je ipak riječ o stranim kompanijama.

"Iskazani promet je veliki, ali profit je daleko manji, ali ne mora značiti da sav taj profit ide iz BiH, mislim da jedan dio i ostaje da se reinvestira u BiH. Od važnijih indikatora u ovim podacima jeste broj radnika koje zapošljavaju strane kompanije u našoj državi. Mi kao malo tržište trebamo cijeniti svaku investiciju. Mislim i da bi jako bitan podatak bio kada bismo mogli znati koliko je objekata izgrađeno iz temelja, a koliko je onih koji su preuzeti u procesima privatizacije ili nekom drugom kupovinom", naglasio je Čavalić.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je za "Nezavisne novine" da je za našu ekonomiju koja usljed nepovoljne tehnološke osnove ima nizak nivo produktivnosti i konkurentnosti bilo poželjno otvaranje većeg broja stranih firmi odgovarajuće strukture.

"Naime, zbog tehnološkog zaostajanja potrebno je privući strane firme koje bi sa sobom donijele i nove tehnologije. Na taj način bi se podigla produktivnost koja je ključni nosilac dugoročnog rasta. Isto tako bi bilo od velikog značaja da se dobit koju ostvare strane firme u BiH većim dijelom reinvestira. Za sve to je potrebno osigurati stimulativan ambijent kroz razne vrste podsticaja finansijske i regulatorne prirode", naveo je Mlinarević.