Naime, kako je "Nezavisnim" nezvanično rečeno u nedjelju, a slične informacije ovih dana dobili su i drugi mediji u regionu i Briselu, EU je stala na stranu Ukrajine i pomaže joj ne samo politički i ekonomski, nego i vojno, a u tom kontekstu evropske zemlje žele da vežu zapadni Balkan za sebe i ograniče uticaj Rusije na region. Zbog toga, čak i one zemlje koje smatraju da BiH zbog manjka reformi ne zaslužuje kandidatski status, smatraju da geopolitičke okolnosti nalažu da se BiH ovog puta progleda kroz prste.

 

Određene rezerve prema kandidatskom statusu još pokazuje Nizozemska, ali u Briselu vlada opšte uvjerenje da ta zemlja neće blokirati odluku ako svi ostali budu za nju. Podsjećanja radi, ovu odluku mora podržati svih 27 članica EU.

 

Proteklih nekoliko mjeseci evropske diplomate koje se bave BiH, među kojima se posebno istakao ambasador Johan Zatler, šef kancelarije EU u BiH, pokušali su motivisati bh. političare da ostvare kakav-takav napredak, kako bi članovi Evropskog savjeta imali osnovu da kažu da je ostvaren makar minimalan napredak. Njihov napor je urodio plodom jer je BiH blizu dobijanja novih vlasti, usvojen je Zakon o javnim nabavkama koji je EU ocijenila pozitivno, imenovane su sudije u federalni Ustavni sud, a BiH je nakon više godina konačno primljena u Evropski mehanizam civilne zaštite.  

 

Internet portal specijalizovan za praćenje EU, Euroactiv, dobio je uvid u nacrt dokumenta koji će evropski lideri usvojiti, u kojem se, prema njima, kaže da je za preporuku kandidatskog statusa zaslužan trenutni geopolitički kontekst, ali da to ne znači da BiH neće morati raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Euroactiv piše da će šefovi država i vlada ipak izraziti zabrinutost zbog manjka reformi u BiH, posebno u oblasti izborne reforme.

 

"Za dugogodišnje posmatrače preporuka Evropske komisije za kandidaturu je iznenađenje jer ovogodišnji izvještaj o napretku sadrži veoma ograničen napredak", piše Euroactiv.

 

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnosti i odličan poznavalac evropskih integracija, smatra da je ovu odluku trebalo donijeti još prije više od deset godina, kada su taj status dobile susjedne zemlje.

 

"Za činjenicu da se to nije desilo djelimično su odgovorni bh. političari, ali je to ipak većim dijelom krivica EU", rekao je on za "Nezavisne" i istakao da promjena pozicije o ovom pitanju od maja do danas predstavlja djelimično priznanje da je odugovlačenje davanja kandidature bila pogrešna politika. Ukoliko dođe do pozitivne odluke, Ćerimagić smatra da će to prije svega biti poruka bh. građanima.

 

"Međutim, da bi taj kandidatski status imao veći značaj od ovog simboličnog, osim pokušaja popravka pogrešne politike EU, on mora biti motivirajući ne samo za bh. političare nego i za širi region. Za naredni korak, odnosno otvaranje pregovora o članstvu, biće potrebno da BiH zaista učini reforme koje su u rangu kombinacije reformi koje su učinile Albanija i Sjeverna Makedonija", smatra on. Ćerimagić je podsjetio da su reforme koje su ove dvije zemlje uradile, od promjene imena, zaštite manjina, pravosudne reforme i drugih oblasti, bile dramatične i da je logično očekivati da će slični dramatični reformski iskoraci biti traženi i od BiH. Da bi BiH bila motivisana da sprovede tako opsežne reforme, Ćerimagić ističe da je važno da ove dvije zemlje brzo napreduju kroz pregovore ka članstvu.

 

I Aleksander Šalenberg, ministar spoljnih poslova Austrije, juče je pred početak Savjeta EU za spoljne poslove izjavio da njegova zemlja podržava kandidatski status za BiH jer je protiv toga da zemlje istočnog susjedstva imaju drugačiji tretman u odnosu na zapadni Balkan.

 

"Podržali smo kandidaturu za Moldaviju, Ukrajinu i Gruziju i sada ne smijemo zaboraviti jugoistok. Veoma smo naklonjeni tome da se BiH dodijeli kandidatski status. Moramo paziti da nemamo zemlje kandidate prve i druge klase. Imamo region u kojem moramo biti mnogo prisutniji i moramo priznati da ove zemlje trebaju Evropu", rekao je on.

 

Cvijanovićeva: Očekujem kandidatski status

Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH,  rekla je da očekuje da će BiH dobiti kandidatski status, ali da se ne može prihvatiti nasilna centralizacija.

 

Kako prenosi Srna, Cvijanovićeva je za RTRS rekla da BiH treba da koordiniše svoje obaveze, da bude kredibilna, ali da je crvena linija nasilna centralizacija, nešto što se ne može prihvatiti.

 

"Ne postoji cijena za koju bismo to prihvatili. Partnerski treba da razgovaramo koje su naše obaveze, a da pritom ne izlazimo iz ustavnog okvira, a on je vrlo jasan i precizan. A ako ćemo biti iskreni, svi problemi u BiH unazad nekoliko decenija bili su vezani za nasilnu centralizaciju", rekla je Cvijanovićeva.