To je bila tema konferencije o hrani održanoj u Zagrebu, a HRT prenosi da, kada bi se zatvorila granica ove zemlje na nedjelju dana, Hrvatska bi ostala bez hrane.

Uvozni proizvodi dominiraju policama trgovina, a problem je dublji nego što se čini. Trgovci nisu jedini koji bi se mogli prozivati za prekomjeran uvoz - i hrvatski proizvođači uvoze gotove proizvode ili sirovine pa ih tek potom plasiraju pod domaćim brendovima.

- Mislim da se svi trgovci trude da sve ono što se može nabaviti u Hrvatskoj, tu i nabavi, ali ne možete nabaviti dovoljno voća, povrća, svinjetine, junetine - apsolutno ne - rekao je Martin Evačić, predsjednik izvršnog odbora HUP - Udruženja trgovine.

Na listi najčešće uvoznih namirnica, uz meso je i mlijeko.

- Mlijeka nam nedostaje izuzetno puno. Mi smo nikad lošiji. Vjerovatno smo na 40, možda 45 odsto, pogotovo s trajnim mlijekom - upozorio je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Najpozitivniji primjer u domaćoj poljoprivredi je proizvodnja žitarica i uljarica. Hrvatska izvozi kukuruz, pšenicu i soju – ali ono što se od njih proizvodi, poput brašna i gotovog tuhesta, u velikoj meri - uvozi.

- Uvozimo poboljšivače pšenice, brašno, gotovo tijesto… U tom segmentu planiramo ulaganja u mlinarske kapacitete - rekao je Tugomir Majdak, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede.

Prema dekanu Agronomskog fakulteta Aleksandru Mešiću, jedan od ključnih problema je to što je hrvatska poljoprivreda još uvijek strukturirana kao u doba djedova i baka.

- Očito je da način na koji smo do sada radili nije pokazao rezultate. Možemo imati kvalitet i konkurentnost, ali nedostaje nam znanje - naglasio je Mešić.

Zaključak s konferencije je jasan: hrvatska poljoprivreda ima potencijal, ali ga mora početi ozbiljno razvijati - u suprotnom ćemo u potpunosti zavisiti od hrane iz zemalja kao što su Njemačka, Danske i Holandija.