Za slabo poznatu Mazdu moramo se vratiti na početak osamdesetih godina prošlog vijeka, tačnije u 1981. godinu kada je ovaj koncept prvi put i prikazan. Japanska marka je za dizajn uposlila italijanski studio Bertone i praktično mu dala odriješene ruke. Jedini postavljeni uslovi bili su da automobil bude baziran na Mazdinom modelu 323 i da međuosovinsko rastojanje ostane isto – 2,36 metara.

To su slučajevi koje čuveni dizajnerski studiji iz Italije najviše vole i kada najbolje pokažu šta umiju. Za izgled Mazde MX-81 Aria bio je zadužen Mark Dešamp,  tadašnji šef dizajna Bertonea. Japanski koncept bio je spolja evolucija klinastog stila koji je bio forsiran sedamdesetih godina i predstavljao je korak ka izgledu vozila koji dobro pamtimo iz osamdesetih.

Velike staklene površine, jasni prelazi i "čist" izgled odlikovali su eksterijer Mazde MX-81. Oni malo bolje upućeni u istoriju automobilizma prepoznaće izvjesne stilske karakteristike koje se mogu videti i kod drugih proizvoda studija Bertone iz ovog doba kao što su Volvo Tundra i Citroen BX. Ovaj Mazdin koncept mogao se pohvaliti odličnim koeficijentom otpora vazduha od svega 0,29 cd, što je impresivan rezultat i za današnje automobile.

Ipak, u kabini je bila prava revolucija. Mali volan sa obručem od plastičnog remena, koji sumnjamo da bi bio iole praktičan za upotrebu, imao je fiksni centralni dio na kom se nalazio niz prekidača i dugmića za kontrolu raznih funkcija u automobilu. Instrumentalna tabla bila je zamijenjena malim televizorom, što je u suštini ono što danas rade proizvođači sa postavljanjem displeja.

Sa desne strane se nalazi informativno-zabavni sistem koji većina današnjih klinaca ne bi umela da prepozna, jer se ovde mogu koristiti "arhaične" audio kasete. Tako da je u suštini Mazda MX-81 Aria "najavila" dizajn enterijera koji danas vidimo kod modernih automobila, i to prije četrdeset godina.

Ovaj japanski koncept imao je dvoje vrata i četiri sjedišta, s tim da su se prednja sjedišta mogla okretati, te je ulaz i izlaz iz automobila bio značajno lakši. Interesantno je da je MX-81 Aria koristio 1,5-litarski turbo benzinski motor kakav se tada mogao naći u serijskim Mazdama.

Naravno, ovaj koncept nikada nije doživio serijsku proizvodnju, jer je bio isuviše radikalan, prije svega u kabini. Ipak, neka rješenja našla su primjenu kod Mazde 323 F koja je plasirana 1989. godine. Pomenuti automobil kasnije je stekao legendarni status na prostorima bivše Jugoslavije. Ipak, dalja sudbina koncepta MX-81 Aria je veoma interesantna.

Nakon turneje po auto-salonima, taj konceptualni automobil završio je u sjedištu Mazde u Hirošimi. Tamo je ostavljen u jednoj od garaža gdje je više od trideset godina samo stajao i čekao neka bolja vremena. Nedavno je ponovo "otkriven", a Mazdino PR odjeljenje zahtijevalo je od uprave da se izvrši restauracija ovog koncepta, kako bi on mogao biti opet izlagan na specijalnim manifestacijama.