Sam zakon predviđa osnivanje apelacionog odjeljenja Suda BiH kao odvojene institucije od Suda BiH i predlože se da njegovo sjedište bude u Istočnom Sarajevu. Kao i sada, apelaciono odjeljenje Suda BiH imalo bi nadležnost da preispituje odluke Suda BiH, mijenja ih i ukida i praktično, iako se tako ne zove, bio bi neka vrsta vrhovnog suda.

Šefik Džaferović, šef Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, kaže da je zakon koji je predložen problematičan na više načina. Kao prvo, naveo je da nije prošao Savjet ministara BiH, a drugo sporno je i sjedište apelacionog odjeljenja za koje se predlaže Istočno Sarajevo, kao i samo ime, pitajući se zašto se ne zove vrhovni ili viši sud.

"Kada pogledate nadležnosti vidjećete da su one bitno reducirane i kada je riječ o borbi protiv korupcije. U prijedlogu nedostaje nadležnost koju i sada ima Sud BiH, a to je da vodi računa o sudskoj praksi. To je izbačeno iz zakona. Sud BiH je glavni regulator procesa suđenja za ratne zločine, a ni toga nema u predloženom rješenju", rekao je Džaferović za FTV.

Osim toga, Bošnjacima je sporno i to što je ograničen i okvir krivičnih djela i naglašavaju da takvi zakoni nisu prihvatljivi ni Evropskoj uniji.

Ako uzmemo u obzir da Klub Bošnjaka u Domu naroda u potpunosti kontroliše SDA, a da je praktično Džaferović rekao da neće dati podršku zakonu koji je predložila Pendeševa, izvjesno je da, i ukoliko dođe do glasanja, neće biti dovoljno ruku da on bude izglasan.

Želimir Nešković (SDS), delegat u Klubu Srba u Domu naroda, kaže da je još  rano govoriti kako će se stvari odvijati na sjednici zakazanoj za 29. maj te da do te sjednice ima još sedam dana i da se svašta može izdešavati.

"Kad god se dešava sjednica, smišlja se šta bi vaš politički protivnik mogao da uradi. Ima tri ili četiri opcije, i mislim da je danas definitivno rano da govorimo o tome. U sedam dana imamo mnogo političkih dešavanja i sve to može da utiče jer na dnevnom nivou se dešavaju razne stvari", rekao je Nešković za "Nezavisne".

Inače, priča o zakonu o Sudu BiH koji je jedan od uslova za evropski put Bosne i Hercegovine traje već godinama, praktično od 2022. godine, i osim nadležnosti bilo je sporno i samo sjedište tog budućeg suda. S jedne strane, Republika Srpska insistirala je da to sjedište bude u Banjaluci s obzirom na to da je u Sarajevu smješten Sud BiH, dok su Bošnjaci insistirali na tome da to ne može biti Banjaluka, pristajući da to bude u Istočnom Sarajevu pravdajući sve boljom organizacijom.

U nekoliko navrata, posebno u posljednjih malo više od pola godina, zakon o Sudu BiH bio je pred ministrima Savjeta ministara BiH, ali je uvijek skidan sa dnevnog reda s obzirom na to da nije bilo saglasnosti za njegovo usvajanje.

Za razliku od vlasti u Republici Srpskoj, opozicija iz Republike Srpske prihvata da sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Istočnom Sarajevu, navodeći da je bitno da to bude u Republici Srpskoj.

Osim ovog zakona, koji je predložila Pendeševa, na hitnoj sjednici Doma naroda koja je zakazana za 29. maj naći će se i Prijedlog zakona o VSTS-u, koji je za razliku od zakona o Sudu BiH predložen ispred Savjeta ministara BiH, a s obzirom na to da je i on neprihvatljiv, prije svega za sam Visoki sudski i tužilački savjet, pitanje je da li će i on biti usvojen. Sam VSTS još ranije je otkrio da ima više od 50 amandmana na zakon o VSTS.