Studija je podijeljena u nekoliko cjelina, u kojima su objašnjeni uzroci, dati primjeri ekstremizma u zemljama zapadnog Balkana, navedeni odgovori vlasti u svakoj od tih zemalja, kao i preporuke koje korake bi trebalo preduzeti na suzbijanju ovih pojava.

 

U BiH je registrovan problem islamističkog ekstremizma najčešće povezan s ideologijom "Islamske države", srpskog ekstremizma koji je "uvezen" iz Srbije, i hrvatskog proustaškog segmenta koji, uglavnom, dolazi iz Hrvatske. U studiji se takođe spominje albanski ekstremizam, posebno kroz politički pokret "velike Albanije", kao i sjevernomakedonski ekstremizam, uglavnom usmjeren protiv Albanaca. Kao najveći pojedinačni uzrok ovih pojava je proces "zarobljene države" i političke korupcije.

 

"Političke elite zbog materijalne koristi manipulišu bolom i kolektivnim traumama tako što promovišu narativ 'o onim drugima', čime generišu osjećaj bespomoćnosti i viktimizacije u populaciji pritisnutoj sveprisutnom socijalnom nepravdom, što kreira plodno tle za ukorjenjivanje i širenje ekstremizma i mržnje", navedeno je u ovoj studiji.

 

Osim lošeg obrazovnog sistema, za koji se ističe da tjera studente da uče napamet umjesto da razmišljaju, poseban problem je niska medijska pismenost, nepovjerenje u medije i nedostatak istraživačkog novinarstva.

 

"Institut za otvoreno društvo je u svom indeksu medijske pismenosti 2021. zemlje zapadnog Balkana svrstao na dno, ukazujući na slab kapacitet da se društvo uhvati u koštac s dezinformacijama, a uzrok tome vidi u nedovoljnim medijskim slobodama i sistemu obrazovanja", naglašeno je.

 

S obzirom na to da je zapadni Balkan region s velikom kulturnom raznolikošću i kompleksnom istorijom, navedeno je da zauzima ozbiljno mjesto u globalnim islamističkim mrežama i narativima.

 

"Da bi geopolitička situacija bila još komplikovanija i nesigurnija, region je takođe i igralište između Zapada i Rusije za srca i umove lokalnog stanovništva. Treći i podjednako značajan sloj je takmičenje između Turske, Saudijske Arabije i Irana oko muslimanskog stanovništva na zapadnom Balkanu", naglasili su u ovoj studiji.

 

Srpska desnica, kako je istaknuto, uglavnom je bazirana na mržnji protiv muslimana na Balkanu i globalno, a često je vezana za proruske stavove. Osim toga, kako je naglašeno, usvojila je mnoge simbole "globalne desnice", a neka od masovnih ubistava na Zapadu su, kako je istaknuto, dijelom bila inspirisana srpskim nacionalističkim narativom iz vremena balkanskih ratova. Globalna antimuslimanska desnica je, kako je objašnjeno, na Youtubeu objavila antimuslimanski video "Remove Kebab", koji ima milionske preglede, a na njemu su motivi srpske narodne muzike koju izvode autori pripadnici Vojske RS u ratu.

 

Što se tiče islamizma, naglašeno je da su selafistički džihad-teroristi uspostavili svoje zone uticaja najviše u BiH i to poslije rata devedesetih.

 

"Ekstremistički imami iz regiona igraju važnu ulogu u online radikalizaciji. Ovi imami su pronašli sigurno utočište na internetu, gdje su svojim ekstremističkim porukama uspješni u regrutovanju, posebno u vrijeme kada je IS ostvarivao teritorijalne dobitke na Bliskom istoku. Na primjer, jedan od najozloglašenijih radikalnih sveštenika u BiH Bilal Bosnić, koji je osuđen na sedam godina zatvora zbog regrutovanja stranih terorističkih boraca u redove IS-a, imao je veliko prisustvo na internetu. Otvoreno je pozivao na nasilje nad nevjernicima, pozivajući pojedince da se žrtvuju za viši cilj", istaknuto je u studiji.

 

Albanski ekstremisti, kako se ističe, često koriste mape "velike Albanije", a jedan od najpoznatijih slučajeva je kada su dronom digli zastavu "velike Albanije" na fudbalskoj utakmici u Beogradu, što je izazvalo ozbiljan incident.

 

"Na internetu je mapa 'velike Albanije' našla svoje mjesto u tvitu koji je objavila britanska pop zvijezda Dua Lipa i koja je dobila više od 28,7 hiljada lajkova i više od 14,2 hiljade retvitova", istaknuto je.

 

Hrvatski nacionalizam, kako su naveli, posebno karakterišu simboli nacizma i ustaštva, a naročito prominentne grupe koje propagiraju ovakve simbole su navijačke grupe.

 

"'Škripari', pristalice FK Široki Brijeg, otvoreno su postavljali slike na Facebook sa nacističkim pozdravima i čak su istakli nacističku zastavu na fudbalskoj utakmici 2010. godine, nekoliko redova iznad zastave Vatikana. Hrvatska krajnja desnica inspirisana je i zasnovana na klerofašističkom i ultranacionalističkom ustaškom pokretu koji je vodio nacističku marionetsku NDH i odgovorna je za neke od najgorih zločina tokom Drugog svjetskog rata. Ustaška simbolika prisutna je u dijelovima BiH u kojima pretežno žive Hrvati", naglašeno je.

 

Iako su vlade u regionu preduzele neke mjere, u studiji je upozoreno da ima jako malo podataka o zvaničnim inicijativama o suzbijanju online radikalizacije.

 

"Ako ovakve inicijative i postoje, nema javno dostupnih evaluacija koje bi pomogle da se utvrdi njihov efekat", naglašeno je.

 

Ipak, kako je naglašeno, najbolja mjera za suzbijanje nasilnog ekstremizma su obrazovanje, medijska pismenost i kritičko razmišljanje.

 

"Upoznavanje s digitalnim građanstvom je ključno jer omogućava korisnicima interneta da bolje surfuju internetom tako što će lakše prepoznati štetni sadržaj, čime pomažu stvaranju bezbjednih prostora na internetu", istakli su oni.