Svijet
28.02.2023.
12:44
Zašto "Politiku" smeta Olaf Šolc? Nijemci ne veruju SAD, a on se usudio da ih sluša
Izvor: rt.rs
0
Foto: Telegram
"Kao i Merkelova prije njega, Šolc je političar koji više voli da se vodi anketama javnog mnjenja umjesto da samostalno vlada", piše taj medij u kritici njemačkog kancelara zbog nevoljnosti da srlja u sukob sa Rusijom
Njemački kancelar Olaf Šolc preferira da sluša sopstveni narod kada je odbrambena politika Berlina u pitanju - što evroatlantsko glasilo "Politiko" nikako ne može da mu oprosti.
Na tom mediju je osvanuo tekst pod naslovom "Istina o promjeni odbrambene politike Njemačke", u kome autor Metju Karničing ukazuje da je Berlin i dalje veoma daleko od implementacije rekordnog vojnog budžeta od 100 milijardi evra - a ujedno i od "velikog zaokreta" u odbrambenoj politici zemlje koji je Šolc najavio tri dana nakon početka ruske Specijalne vojne operacije u Ukrajini.
Vojni budžet Njemačke za tekuću godinu iznosi 50 milijardi evra, što je ne samo upola manje od najavljivane brojke, već i daleko ispod dva odsto BDP-a, koliko se od NATO članica očekuje da troše na opremanje svojih oružanih sila.
Kako autor navodi, Šolcov "zaokret" bio je šarena laža, a njegova je svrha bila da promjeni posleratni pacifistički stav Njemačke, koliko i da zaista osnaži njenu vojsku.
Nijemci ne žele sukob i ne vjeruju SAD
Međutim, njemački narod izgleda da nije bilo tako lako ubjediti. "Politiko" ukazuje na nedavno istraživanje anketarskog instituta "Alensbah", koje ukazuje da svega 46 odsto Nijemaca SAD smatra "pouzdanim saveznikom", a isto tako negoduje što su se Nijemci odvažili da održe proteste protiv besomučnog naoružavanja Kijeva.
Nepovjerljivost njemačkog naroda prema SAD se takođe dala vidjeti i na protestima proteklog vikenda u Berlinu.
Politiko ukazuje da su "hiljade antiratnih demonstranata (od 13.000 do 50.000) izašle na ulice centralnog Berlina da protestuju zbog rata za koji mnogi od njih krive SAD (što je čest argument među mnogim levičarima koji stoje iza demonstracija, koji smatraju da SAD imaju dva cilja u Ukrajini: da prodaju oružje i da unište Rusiju)."
... a Šolc se usudio da ih sluša (dokle god je smio)
Iako bi služenje volji naroda neko mogao da opiše kao suštinu demokratskog uređenja, evroatlantsko glasilo uzima njemačkom kancelaru za zlo što je, "kao i Merkelova prije njega, političar koji više voli da se vodi anketama javnog mnjenja umjesto da samostalno vlada", odnosno da je oklevao da obeća njemačke "leoparde" Kijevu "kada su ankete pokazale da su Njiemci skeptični po pitanju slanja teškog naoružanja u Ukrajinu."
Kao što je poznato, Šolc je na kraju ipak popustio, ali "tek kada je pritisak izvan Njemačke, posebno iz SAD, postao toliko veliki da nije imao izbora", ukazuje "Politiko".
Naravno, tu je i sumnja da Olaf Šolc nije za srljanje u sukob pod prisilom Vašingtona čak i kada se volja Nijemaca izuzme iz jednačine.
"Politiko" podsjeća da je sadašnji kancelar započeo svoju političku karijeru u Zapadnoj Njemačkoj osamdesetih godina prošlog vijeka tako što je "predvodio proteste protiv američkih planova da stacioniraju nuklearne rakete srednjeg dometa u Evropi i maštao o izvlačenju Njemačke iz NATO-a."
"Političari poput Šolca, koji ne žele da Nijemci znaju koliko njihova zemlja zavisi od SAD u bezbjednosnim pitanjima, najveći su razlog za disfunkcionalni odnos te zemlje sa njenim najvažnijim saveznikom", zaključuje "Politiko".
A, ako je vjerovati američkom novinaru i dobitniku Pulicerove nagrade Simoru Šeršu, kada neko ima saveznike koji su spremni da raznesu Sjeverni tok i time bace energetsku bezbjednost nacije pod voz kako ona ne bi ni pomislila na neposlušnost - kome uopšte trebaju neprijatelji?
"Politiko" se od avgusta 2021. godine nalazi pod vlasništvom njemačkog medijskog giganta "Aksel Špringer", inače poznatog po agresivnim pro-NATO i proameričkim stavovima, i čije je zaposlene bivši vlasnik "Politika" nazvao "većim Amerikancima od samih Amerikanaca."
"Aksel Špringer" je takođe poznat po svojih pet zvaničnih "vrijednosti", koje je formulisao još osnivač kompanije 1967. godine,
Naročitu pažnju privlače "vrijednosti" pod brojem 1 ("Zalažemo se za slobodu, vladavinu prava, demokratiju i ujedinjenu Evropu") i 3 ("Zagovaramo transatlantsko savezništvo između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope").
"Njujork tajms" je pisao da je "praksa njemačke kompanije" da zaposleni moraju da potpišu izjavu da su privrženi ovim principima.