Uskršnji zec prvi put se spominje 1682. godine u njemačkim pripovijetkama. Mnogi povezuju Uskršnjeg zeku s narodnim ritualima, odnosno paganskim običajima.

Šta kaže legenda?

Legenda kaže da je zec bio simbol Eostre - paganske germanske boginje proljeća i plodnosti. Zečevi u toku mladosti mogu da proizvedu i nekoliko legla u godini. Nelogično je za povezivanje, na prvi pogled, jer zec ne polaže jaja, pa je povezanost s uskršnjim jajima nelogična. Vjeruje se da se ovaj paganski simbol proljeća i plodnosti najvjerovatnije stopio s hrišćanskim tradicijama u Njemačkoj u 17. vijeku. Tada je hrišćanski praznik Uskrs, postao prekriven paganskim tradicijama koje su slavile preporod i plodnost.

Uskršnji zec i uskršnja jaja nastali su kao paganski simboli proljeća i ponovnog rađanja.

Prema legendi Eostra je spasila pticu koja je umirala od hladnoće tako što ju je pretvorila u zeca kako bi je zaštitila od hladnoće. Eostre siromašnom zecu nudi i smještaj u dvorcu, a zec je iz zahvalnosti svake godine boginji, kao i djeci širom svijeta, poklanjao jaja.

Druga legenda kaže da su uskršnje jaje i zec stari simboli egipatske boginje Astrate od koje su nastale Eostra i Ostara, a prema njihovim imenima izvedena imena za Uskrs -  Oestern, Eastern.

Zečevi su od davnina bili simbol plodnosti, dok je proljeće simbol ponovnog rađanja. Iako zečevi ne polažu jaja, povezanost s njima je došla gotovo prirodno.

Tokom vijekova, ovi drevni simboli su se povezivali s hrišćanskim praznikom Uskrsom tako da su se dvije tradicije stopile.