Prema riječima resorne ministrice Sanje Mujakić, ova zakonska sankcija je u tom periodu primijenjena u 16 slučajeva.

 

"U skladu sa Krivičnim zakonom Federacije BiH, rad za opće dobro na slobodi predstavlja alternativnu sankciju kojom sud može, kad odmjeri i izrekne kaznu zatvora u trajanju do jedne godine, istovremeno uz pristanak optuženog istu zamijeniti radom za opće dobro na slobodi uz kumulativno ispunjenje zakonom predviđenih uvjeta. U postupku izvršenja rada za opće dobro na slobodi učestvuju Ministarstvo pravosuđa i uprave i poslodavci koji obavljaju humanitarnu, ekološku ili komunalnu, odnosno drugu djelatnost od koristi za društvenu zajednicu. Ti poslodavci imaju educirane povjerenike koji vode računa o osuđenicima", kaže Mujakićeva. 

 

Na području Unsko-sanskog kantona primjena ove vrste sankcija zaživjela je još 2011. godine, a u najvećem broju slučajeva pokazalo se kako je ona polučila željeni vaspitni efekat. Na ovaj način se ostvaruju značajne finansijske uštede s obzirom na to da jedan dan koji osuđenici provedu u zatvoru državu košta u prosjeku više od 100 maraka.

 

Alternativna krivična sankcija izriče se uzimajući u obzir težinu počinjenog djela i njome se omogućuje da lica, koja su za učinjena krivična djela osuđena na kaznu zatvora do jedne godine, zamijene izdržavanje kazne zatvora radom na slobodi. Kada je riječ o strukturi krivičnih djela za koja su izrečene ovakve presude, u najvećem broju slučajeva se radi o krađama, proizvodnji i trgovini narkoticima, nasilničkom ponašanju, te sličnim djelima. Ministarstvo pravosuđa USK ima sklopljene ugovore s ukupno 18 poslovnih subjekata u kojima osuđenici mogu odraditi svoju kaznu i mahom se radi o lokalnim komunalnim preduzećima, zdravstvenim, socijalnim i drugim ustanovama, gdje oni mahom obavljaju fizičke poslove. Poslodavci kod kojih osuđenici izvršavaju pomenutu sankciju imaju samo jednu obavezu prema njima, a to je da ih osiguraju od eventualne povrede na radu.