Foto: SNEŽANA KRSTIĆ/RAS SRBIJA
U Njemačkoj je, prvi put od početka pandemije, u roku od 24 sata registrovan petocifreni broj novih slučajeva korone – 11.287. Ovom brojkom je znatno premašen prethodni rekord od 7.830.
Inače, broj ljudi čija je smrt povezana sa infekcijom
SARS-CoV-2 porastao je na 9.905 što je za 30 više nego dan ranije.
Prema najnovijim podacima, oko trećina svih njemačkih
gradova i okruga bilo je iznad praga od 50 novih infekcija na 100.000
stanovnika nedjeljno. U mnogim mjestima tada stupaju na snagu pooštrene mjere
zaštite.
A Njemačka nije jedina, jer se korona virus brzo širi i u
drugim zemljama Evropske unije, pa u boljoj situaciji nisu ni Austrija,
Francuska ili Holandija. I sve su to zemlje u koje su se nakon prvog talasa
ponovo vratili građani sa Balakana koji su tamo da bi radili i finansirali
porodice.
Manje doznaka, veća nezaposlenost
U Njemačkoj inače živi i radi oko 450.000 Srba, koji su
najviše angažovani na poslovima u građevini, ugostiteljstvu, održavanju
higijene, ali i u zdravstvenoj njezi starijih.
S obzirom na to da će novi talas korone vjerovatno ponovo
izazvati makar privremeno zatvaranje firmi, lako je pretpostaviti da bi mogao
da se ponovi april ili maj, kada su se gastarbajteri mahom vraćali u domovinu,
jer su ostajali bez posla u Njemačkoj, Austriji i drugim zemljama zapadne
Evrope. Tada se više od 400.000 ljudi u kratkom periodu vratilo u Srbiju.
Ekonomisti objašnjavaju da poslodavci u Njemačkoj, Austriji,
Holandiji i ostalim zemljama gdje ima puno ljudi iz Srbije u vremenu krize
najprije otpuštaju strance, što je donekle i logično.
– Mnogi od tih gastarbajtera prisiljeni su da se zbog toga
vrate u Srbiju i zbog toga će ukupna stopa nezaposlenosti u našoj zemlji biti
viša nego prije epidemije – rekao je u razgovoru za Blic Biznis ekonomista Ljubomir Madžar.
Istovremeno, povratak ljudi iz inostranstva mogao bi da
znači i priliv nekoliko stotina miliona evra manje, ako ne i cijelu milijardu,
iz dijaspore u Srbiju. Svi oni slali su značajne iznose i doznake, i do tri
milijarde evra godišnje, što je čak osam odsto ukupnog bruto društvenog
proizvoda Srbije.