Iako Kijev detalje plana i dalje drži u tajnosti, strategija će vjerovatno sadržavati molbe za dalju vojnu i finansijsku podršku, ali i sigurnosne garancije za budućnost. Zelenski kaže da je plan osmišljen kao "most" prema zaustavljanju rata, za koji vjeruje da bi mogao završiti prije nego što ljudi misle.

Ako Zapad ojača poziciju Ukrajine, tvrdi Zelenski, ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi biti prisiljen na diplomatsko rješenje sukoba. "Ovaj se rat ne može smiriti pregovorima. Potrebna je akcija", rekao je Zelenski kasno sinoć Savjetu sigurnosti UN-a.

Ukrajinskom predsjedniku, koji je i te kako vičan odnosima s javnosti, takođe je cilj suočiti se s kritičarima u SAD-u koji su doveli u pitanje mudrost dodatnog ulijevanja novca u Ukrajinu i promovisanje plana za konačni mir.

Zelenski je bacio sve karte na "plan pobjede"
Zelenski ulaže velike napore u svoj plan pobjede te je pokrenuo veliku diplomatsku ofanzivu proteklih dana u Ujedinjenim nacijama. Prekjuče je tako govorio na raspravi o reformi UN-a. Juče se obratio Savjetu bezbjednosti, a danas će održati govor na Opštoj skupštini. 

U međuvremenu se sastaje sa svjetskim čelnicima i američkim političarima. Posjetio je tvornicu municije u Skrantonu, rodnom gradu Džoa Bajdena u Pensilvaniji, koja proizvodi granate za ukrajinsku artiljeriju.

Oko jednoga je vrlo jasan - vremena je malo. U jednom od svojih brojnih intervjua Zelenski je rekao da se plan pobjede mora prihvatiti, a Ukrajina mora ojačati, i to u naredna tri mjeseca.

"Ovaj plan je osmišljen prvenstveno s Bajdenovom podrškom na umu", rekao je za "New Yorker". Ta podrška nipošto nije zagarantovana, ali Zelenski je bacio sve karte na nju, ističe "BBC" u analizi.

Problem zvan Donald Tramp
Razlog je jednostavan - situacija će se značajno promijeniti ako Donald Tramp pobijedi na izborima. Na predizbornom skupu prije par dana bivši predsjednik ismijavao je Zelenskog kao "najvećeg trgovca u istoriji" jer "svaki put kad dođe u ovu zemlju, ode sa 60 milijardi dolara".

Tramp je ponovio svoje stajalište da će pozvati Rusiju i Ukrajinu na dogovor o okončanju rata, za koji se Kijev boji da bi ih natjerao da prihvate teritorijalne gubitke, a pritom ne bi dobio nikakve garancije protiv dalje ruske akcije.

Sad sve zavisi o Bajdenu
Upravo je strah od takvog scenarija ono što gura diplomatsku akciju iza plana pobjede Zelenskog. Neke diplomate sumnjaju u to da bi plan uspio natjerati Rusiju za pregovarački sto. Sada mnogo zavisi o Bajdenovom odgovoru.

Zastupnici u Kongresu će dobiti plan, baš kao i Tramp, ali i njegova suparnica Kamala Haris. Tramp je tvrdio da će okončati rat u roku od 24 sata ako postane predsjednik, što je dovelo do straha da bi republikanski kandidat prisilio Kijev na teritorijalne ustupke protiv svoje volje.

"Glavni prioritet plana je snažan udar na Rusiju"
Američki izbori su sve bliže, što znači da je ovo ključni trenutak za Zelenskog jer ruske jedinice nastavljaju napredovati, centimetar po centimetar, na istoku Ukrajine. Glavni prioritet u planu pobjede je "snažan udar na Rusiju", vjeruje vojni analitičar Mihajlo Samus, direktor think-tanka New Geopolitics Research Network.

"Davanje Kijevu mogućnosti da uništi vojnu infrastrukturu u dometu od 300 km moglo bi ozbiljno ugroziti ofanzivne operacije Kremlja u Donbasu, na istoku Ukrajine, ali i rusku sposobnost da 'neutralizuje' aktuelni upad Ukrajine u rusku regiju Kursk", kaže Samus.

To bi značilo dobijanje dopuštenja, dosad uskraćenog za korištenje raketa dugog dometa zapadne proizvodnje na ciljevima duboko u Rusiji.

Dok Ukrajina uspješno šalje napadačke bespilotne letjelice na ruska skladišta municije, projektili mogu probiti jače utvrđene mete poput aerodroma i vojnih baza. Planom pobjede će Kijev tražiti više takvih projektila, vjeruje Olga Rudenko, glavna urednica "Kyiv Independenta".

"Poziv Ukrajini u NATO je dio plana pobjede"
Takođe se očekuje da će dalja finansijska podrška i kapitalizovanje iznenadnog prekograničnog prodora Ukrajine u rusku regiju Kursk činiti ključne elemente plana pobjede. Što se tiče budućih sigurnosnih garancija, težnja Ukrajine pridruživanju odbrambenom vojnom savezu NATO-u ostaje jasna.

"Poziv Ukrajini u NATO dio je plana pobjede", potvrdio je Andrij Jermak, šef kancelarije Volodimira Zelenskog. Češki predsjednik Petr Pavel, vatreni saveznik Ukrajine, rekao je ove sedmice da će dio nje vjerovatno ostati "privremeno" okupiran, i to godinama.

Olga Rudenko vjeruje da je za većinu Ukrajinaca još uvijek "previše osjetljivo i nezamislivo ustupiti nešto Rusiji, čak i privremeno". "Nije da su Ukrajinci pohlepni za teritorijom", kaže ona.

"Ne možemo ostaviti svoje ljude tamo pod ruskom kontrolom i osuditi ih na te užase", rekla je misleći na izvještaje o navodnim ruskim ratnim zločinima.

Isto misli i 31-godišnji Dmitro, čiji su lice i ruke teško opečeni kada ga je udario ruski dron. "Nećemo predati svoje teritorije za koje je palo toliko ljudi", rekao je za "BBC" u Kijevu.

"Biću tamo do posljednjeg daha"
"Ako smo završili rat u ovoj fazi, za što smo se tada borili? Zašto su ginuli svi naši ljudi, naši drugovi?" pita se. Primirje bi, vjeruje, Rusiji jednostavno dalo vremena da se oporavi. I Zelenski je nedavno upozorio na opasnosti "zamrzavanja" sukoba, prenosi "Index".

Dmitro već planira povratak na prvu liniju kako bi se borio uz svoje saborce: "Neću se povući, biću tamo do posljednjeg daha."