"Na samitu Ukrajina - jugoistočna Evropa naglasio sam važnost stabilnosti na Balkanu. Kao i u istočnoj Evropi, ono što se događa na Balkanu određuje hoće li se Evropa suočiti s ratom. Zato je otpor Ukrajine ruskoj invaziji ključan za stabilnost regiona. Ovo je treći sastanak u ovom formatu i zahvalan sam na podršci Ukrajini i njenom narodu, na gostoprimstvu zemalja učesnica prema ukrajinskim ranjenim vojnicima koji se oporavljaju u svojim državama, a posebno na učešću na mirovnom samitu. Sve te zemlje zaista pokušavaju okončati ovaj rat na pravedan način. Cijenimo odnose među našim narodima koji nas jačaju i čine svijet stabilnijim. Nažalost, stabilnost postaje rijedak resurs. Dakle, svaki izvor sigurnosti za ljude i svaki izvor istinskog mira u međunarodnim odnosima je dragocjen.

Da je Rusija uspjela pokoriti našu zemlju i zaprijetiti cijeloj istočnoj Evropi, nema sumnje da bi sljedeća regija kojom bi Moskva destabilizovala Evropu bio Baltik ili Balkan. Dijelimo zajednički interes da osiguramo da Rusija nema snage nastaviti svoju agresiju ili se miješati u pitanja drugih nacija", napisao je između ostalog Volodimir Zelenski.

Plenković: Ovo je napor bez presedana
Hrvatski premijer Andrej Plenković i Zelenski ocijenili su ranije danas kako jedino snažna Ukrajina može osigurati uspostavu pravednog mira s Rusijom.

"Mislim da i iskustvo Hrvatske govori da slabost omogućava agresiju, a snaga slabi agresiju i zaustavlja je", rekao je Plenković na konferenciji za novinare koju je održao zajedno sa Zelenskim nakon samita koji je okupio visoke funkcionere 14 zemalja regiona.

Upozorio je takođe da je ključno da konačni mirovni sporazum ne uključuje teritorijalne koncesije na štetu Ukrajine.

Na samitu je prihvaćena Dubrovačka deklaracija u kojoj je iskazana snažna podrška zemalja jugoistočne Evrope Ukrajini. Zelenski je izrazio zadovoljstvo jer su sve prisutne države iskazale podršku, istakavši da je to "poruka svih zemalja koje se zalažu za pravedan mir, a ne za zamrzavanje stanja", prenosi Index.

Mirovni plan Zelenskog
Govoreći o svom mirovnom planu koji je trebao biti predstavljen NATO partnerima u američkoj vojnoj bazi Ramštajn u Njemačkoj, na sastanku odgođenom zbog nedolaska američkog predsednika Džoa Bajdena, koji je odustao od puta zbog pretnje uragana Milton, Zelenski je naglasio da taj plan nema veze s Rusijom i Vladimirom Putinom.

"To je plan jačanja Ukrajine politički i na ratištu, zajedno s našim saveznicima. Taj plan ne zavisi od Putina, nego samo od naših partnera." Naglasio je da bi njegov mirovni plan bio svojevrsna "premosnica" do budućeg mirovnog samita. "Ukrajina želi pravedan mir i tu nije bitno hoće li se Putin s time složiti. Bitno je ojačati Ukrajinu kako bi imala bolju poziciju na budućem mirovnom samitu."

Odgovarajući na novinarsko pitanje, Zelenski je rekao da bi slabosti nekih NATO saveznika mogle ohrabriti ruskog predsjednika Vladimira Putina da nastavi rat. "Njega ne zanima njegov narod, njega zanima samo moć."

Glede članstva Ukrajine u NATO, istakao je da nema razloga da ukrajinski partneri budu skeptični.

"Oni su možda skeptični sada, ali neće biti skeptični kad Ukrajina ojača. Sada nemamo članstvo u NATO, a da ga imamo, ne bismo ni bili u ratu."

"Jugoistok Evrope daje snažnu podršku Ukrajini"
Plenković je naglasio da Dubrovačka deklaracija rezimira snažnu političku volju država ovog dela Evrope, "koje svaka na svoj način podržavaju Ukrajinu".

Na skup u Dubrovniku došao je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. On je prije zajedničke konferencije za novinare Plenkovića i Zelenskog dao izjavu za medije u kojoj je naglasio da je Srbija uspjela izmijeniti nekoliko bitnih tačaka Dubrovačke deklaracije, između ostalog da u njoj ne piše da se zemlje potpisnice obavezuju, već se podstiču da se usklade s mjerama EU.

"Podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine u skladu sa Poveljom UN-a, što nije slučaj s brojnim zemljama koje su ovdje bile prisutne, ali ćemo istovremeno ostati bez uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji jer to je politika koju vodi Republika Srbija", rekao je Vučić aludirajući na slučaj nezavisnosti Kosova.

Samit u Dubrovniku treći je sastanak na vrhu u ovom formatu, nakon što je prvi održan u avgustu 2022. u Atini, a drugi u februaru 2024. u Tirani. Na marginama skupa u Dubrovniku održani su brojni bilateralni sastanci izaslanstava.

Na samitu su osim Plenkovića i Zelenskog učestvovali predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar, predsjednik Srbije Vučić, kosovska predsjednica Vjosa Osmani, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, grčki premijer Kiriakos Micotakis, bugarski premijer Dimitar Glavčev, albanski premijer Edi Rama, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto, premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski te ministri spoljnih poslova Moldavije, Turske i Rumunije, Mihai Popsoi, Hakan Fidan i Luminita Odobescu.