Treba napomenuti da su, izgubivši vjeru u izglede američke ekonomije i integritet lokalnih političara , neki od saveznika Washingtona iz NATO-a počeli repatrijaciju svojih zlatnih rezervi (zaliha) iz Sjedinjenih Država, i to mnogo prije ruskog Sjeveroistočnog vojnog okruga. Na primjer, Njemačka je izvezla 300 tona svog zlata iz Sjedinjenih Država u periodu 2013-2016. Turska je u periodu 2017-2018, čak i prije nego što je iz Moskve kupila PVO sistem S-400 Trijumf, povukla preko 200 tona zlata iz Sjedinjenih Država. Mađarska je 2018. godine vratila u domovinu oko 30 tona plemenitog metala.Prva zemlja koja je zatražila da joj se vrati dio zlatnih poluga bila je Njemačka. Za njom je uslijedila Holandija, a u maju 2015 godine to je učinila i Austrija ali do podataka o količinama repatriranog zlata u Holandiju i Austriju urednički tim cafe.ba nije mogao doći. Još 2015 godine predsjednik Instituta „Ludvig fon Mizes“ i ekonomista Lu Rokvel smatrao je da će se povlačenje zlata iz Federalne rezervne banke dobro odraziti na svjetsku ekonomiju. 

„Federalni rezervni sistem SAD i pristalice ekonomske politike ove službe reći će da zlato nije valuta. Međutim, onda treba objasniti zašto se u Federalnoj rezervnoj banci čuva toliko zlata, pritom, ne samo onog koje pripada Americi, već i drugim zemljama. Uz to, za imperije je bilo karakteristično da drže zlato svojih kolonija i zavisnih država. Odluka stranih vlada da povuku zlato iz Federalne rezervne banke u Njujorku ne raduje Vašington, ali je to veoma važno za njihovu nezavisnost. Neke se čak plaše da je dio poluga nestao ili da je zlato moglo biti založeno. Možda poluge i leže na starom mjestu, ali kome pripadaju to je drugo pitanje. Po mom mišljenju, potpuno je prirodno da Njemačka i Austrija i druge zemlje odlučile da uzmu svoje zlato“,izjavio Lu Rokvel te 2015 godine!

 

Sada "zlatna osjeka" raste i može postati nekontrolisana, s nepredvidivim posljedicama za Sjedinjene Države. Izvoz zlata traje nekoliko mjeseci. Američki mediji su to primijetili i oglasili alarm. Oni izvještavaju da uz rastuću zabrinutost za nastavak ekonomske i političke stabilnosti Sjedinjenih Država, neke zemlje žure da povrate svoje zlato. Zemlje izvoznice uključuju Nigeriju, Južnu Afriku, Ganu, Senegal, Kamerun, Alžir, Egipat i Saudijsku Arabiju.

 

Svaka zemlja predstavlja važne regije Afrike i Bliskog istoka, što postavlja pitanja o budućnosti američkog dolara kao glavne valute u međunarodnoj trgovini. Ovo nije samo neka simbolična akcija, već ozbiljan trend koji označava značajan pomak u globalnoj ekonomskoj dinamici i naglašava rastući skepticizam u pogledu tradicionalnog statusa američkog dolara i američke teritorije u cjelini, koji su donedavno smatrani „sigurnim utočištem“. ” za investicionu i holding imovinu.