Foto: x.com

Donald Trump, predsjednik SAD-a, najavio je ponovno otvaranje zatvora Alcatraz u San Franciscu. Ovo zdanje, koje već više od 50 godina predstavlja turističku atrakciju, ponovo bi moglo služiti svojoj originalnoj svrsi.

Otok Alcatraz jedan je od mnogobrojnih manjih ili većih otoka u Zaljevu San Francisco, a prvi put se spominje krajem 18. vijeka, kao "otok pelikana."

Nešto više od 70 godina kasnije, otok koji je bio u privatnom vlasništvu, a ideja je bila da se na njemu izgradi svjetionik. Ipak, 1846. godine kupuje ga vlada SAD-a i to za 5.000 dolara, što je u današnjem novcu nešto više od 200.000 dolara.

Tadašnji predsjednik SAD-a Millard Fillmore je naredio da se na ovom otoku izgradi vojna baza, koja je tokom američkog građanskog rata pripala vojnicima bliskim centralnoj vlasti.

Već 1867. godine kreće izgradnja zatvora, koji je isprva bio samo za vojne zarobljenike, ali je vremenom njegov kapacitet povećavan dok, 1934. godine, Alcatraz i zvanično ne postaje zatvor.

Na samom otoku je izgrađena prava tvrđava, a hladna voda, kombinovana s izrazito jakim strujama, trebala je biti garant da iz Alcatraza nema bijega.

Ovaj zloglasni zatvor bio je dom za neke od najokorijelijih kriminalaca iz Amerike, poput Al Caponea, kao i za mnoge političke zatvorenike, poput Rafaela Cancel Mirande, nacionalistu iz Portorika koji je pokušao napasti zgradu američkog Kapitola.

Činjenica da su vlasti u SAD-u prozvale ovaj zatvor "tvrđavom iz koje je nemoguće pobjeći", isprovocirala je mnoge pokušaje bijega.

Ukupno je 36 ljudi pokušalo pobjeći, a od njih je 23 uhvaćeno u bijegu, šest je ubijeno tokom pokušaja bijega, dvoje se utopilo, a pet se smatra "nestalim, ali se pretpostavlja da su se utopili."

Dvije priče smatraju se posebno zanimljivim. Prva je vezana uz trio Frank Morris, John Anglin i Clarence Anglin, za koje neki teoretičari zavjera smatraju da su uspjeli pobjeći jer im tijela nisu nikada pronađena.

Druga je vezana uz takozvanu "bitku za Alcatraz", kada je grupa zatvorenika čak dva dana uspjela da se bori protiv policije, zatvorskih čuvara i drugih američkih agencija koje su došle da "uguše" pobunu. Na kraju, tri zatvorenika su ubijena, dva su pogubljena, a jedan je povrijeđen, dok su ubijena dva policajca.

Američke vlasti su 1963. godine odlučile da, zbog cijene te štete koju je slana voda učinila zidinama na otoku, zatvore ovu instituciju.

Sljedeće 62 godine, Alcatraz je bio nakratko "okupiran" od strane plemena indijanaca, a zatim je došao pod kontrolu državne agencije za parkove SAD-a, koja ga je pretvorila u turističku atrakciju.

Tako je već 53 godine Alcatraz mjesto gdje odlaze turisti i građani SAD-a koji žele vidjeti u kojim uslovima su živjeli najozloglašeniji kriminalci u ovoj zemlji.

Ipak, ako je za vjerovati Trumpu, Alcatraz bi ponovo mogao služiti svoju "originalnu" funkciju. Naravno, da bi se to desilo, američki Kongres mora stati iza ove ideje, te mora uložiti ogromnu količinu novca da bi se prilagodio standardima koje mora ispunjavati jedna ovakva ustanova.

Iako svaka Trumpova ideja nije uvijek za shvatiti ozbiljno, činjenica da je veliki fokus svoje administracije u prvih par mjeseci stavio upravo na ovakva pitanja, Alcatraz bi uskoro mogao biti dom za mnoge osobe, a prvenstveno one koji čekaju deportaciju iz Amerike.

Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )