Svijet
29.05.2024.
08:20
Zrno po zrno, piše nam se crno: Da li će doći do otvorenog sukoba između evropskih zemalja i Rusije
Izvor: Glas Srpske
0
Foto: Glas Srpske
U posljednjih nekoliko mjeseci u pojedinim njemačkim regijama gotovo svakodnevno se na nebu mogu vidjeti preleti njemačkih vojnih aviona, koje prate vježbe za uzbunjivanje, uključuju sirene, ali se i na ulicama pojedinih gradova mogu sve češće vidjeti i golobradi mladići u vojnim uniformama, što ranije nije bio slučaj.
Kaže ovo za “Glas Srpske”, jedna od zabrinutih Banjalučanki N. M. koja već neko vrijeme radi u ovoj zemlji, navodeći da je poslodavac kod kog radi ubijeđen da će Njemačka ipak na kraju zaratiti sa Rusijom te da će ovom sukobu biti izloženi samo siromašni i nerazvijeni dijelovi ove zemlje.
- Inače, radi se o ženi koja je, bar sam ja stekla takav utisak, veoma dobro upoznata sa dešavanjima u svijetu, ali i u Njemačkoj. Ona mi je čak i prije nego što se uopšte pojavila korona rekla da će doći do pandemije, ali i kada će ona prestati. Sve je pogodila. Kada mi je rekla ovo u vezi s ratom, pri tome mi crtajući i određene mape te objašnjavajući šta će se sve desiti i koje regije će biti zahvaćene ratom, to me je baš ozbiljno uplašilo, pogotovo jer ta osoba posljednjih nekoliko mjeseci pravi staklenike, kupuje kokoške i koze, ali i zamrzivače za čuvanje hrane. Nadam se da je sve to samo paranoja mog poslodavca, ali šta ako nažalost nije - zapitala se ova zabrinuta Banjalučanka.
RATNA MAŠINERIJA
Sve više je onih koji upozoravaju da je gotovo neizbježan veći vojni sukob, odnosno rat na području Evrope prije američkih predsjedničkih izbora u novembru ove godine. Smatraju da je pokrenuti ratni točak teško zaustaviti pogotovo zbog zahuktalog vojnoindustrijskog kompleksa koji polako, ali sigurno ulazi u režim ratne proizvodnje. Inače, izdaci za potrebe oružanih snaga u svijetu u 2023. godini premašili su 2.400 milijardi dolara. U tome daleko prednjače SAD, koje zajedno sa zemljama EU, čine oko 50 odsto ove potrošnje.
Na mogući rat, odnosno njegovo širenje i na druge zemlje, nedavno je upozorio i mađarski premijer Viktor Orban, koji je istakao da se Evropa sve ozbiljnije sprema na rat sa Rusijom, a u koji bi, kako stvari stoje, ona mogla biti svjesno i planski gurnuta od strane pojedinih evropskih i NATO jastrebova koje kontrolišu SAD i Velika Britanija, odnosno aktuelna Bajdenova administracija kojoj bi ovaj rat većih razmjera bio potreban kako bi se po svaku cijenu održala na vlasti. Ovaj scenario postaje sve realniji nakon izjave generalnog direktora investicione “Blekston” grupe Stiva Švarcmana, koji je najavio da će podržati Donalda Trampa na izborima. Švarcman je inače milijarder, suosnivač i predsjedavajući najveće svjetske kompanije za privatni kapital, koja kontroliše i upravlja sa više od 11.000 milijardi dolara kapitala.
CRVENE NATO LINIJE
Da bi pojedine evropske zemlje mogle biti gurnute u rat sa Rusijom, a čemu bi prethodilo slanje trupa u Ukrajinu, između redova nagovještavaju i pojedini zapadni mediji, navodeći, a pozivajući se na svoje izvore iz NATO saveza, da su na jednom od posljednjih tajnih sastanaka definisane dvije crvene linije. Prva - rusko probijanje odbrambene linije Ukrajine i uključivanje treće zemlje u rat, misleći tu na Bjelorusiju. Druga crvena linija su eventualne vojne provokacije Rusije protiv baltičkih zemalja, Poljske ili namjerni napad na Moldaviju. Da se iza brda mnogo stvari opasno valja ukazuju i izjave predstavnika baltičkih država, koji su nedavno poručili da oni, zajedno sa Poljskom, neće čekati ostatak NATO zemalja i da će poslati svoje vojne trupe u Ukrajinu ukoliko Rusija ostvari strateški prodor na istoku, a što je gotovo izvjesno da se dogodi s obzirom na trenutni odnos snaga na terenu. Da stvari mogu opasno eskalirati može se vidjeti i iz poziva američkog državnog sekretara Entoni Blinkena, ali i generalnog sekretara NATO saveza Jensa Stoltenberga da se Ukrajini ipak odobri korišćenje isporučenog zapadnog oružja, raketa, za napade na rusku teritoriju, a na šta je već reagovano iz Kremlja, oštro upozoravajući da će to naići na žestok odgovor. Ovu situaciju dodatno bi mogli da zakomplikuju i zahtjevi pojedinih poljskih i ukrajinskih političara da se uvede NATO raketni štit iznad Ukrajine.
Pozivi Stoltenberga, međutim, naišli su na osudu u jednom manjem dijelu evropskih zemalja, a u njima je prednjačio zamjenik italijanskog premijera Mateo Salvini. On je poručio da NATO, odnosno Stoltenberg, ne može natjerati druge da ubijaju po Rusiji, niti da šalju svoje vojnike da se bore ili umru u Ukrajini.
Mnogi analitičari smatraju i da je najavljena konferencija u Švajcarskoj, na kojoj bi se 15. juna trebalo govoriti o prekidu vatre u Ukrajini i mirovnom sporazumu, a na koju nije pozvan niko od ruskih zvaničnika, u stvari jedna vrsta pravljenja alibija, izgovora za neke naredne poteze, a što je između ostalog nagovijestio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, poručujući da će ovo biti prilika da se vidi ko je dokle spreman ići kako bi se ova Ukrajina odbranila. Ukazuju i da se uistinu htjelo završiti sa ovim ratom, to moglo odavno, a što je u nekoliko navrata spriječio britanski zvaničnik Boris Džonson, odlazeći kod Zelenskog i uvjeravajući ga da mora nastaviti s ovim ratom, dok se ne porazi Rusija.
ISCRTAVA SE NOVA KARTA
Prema riječima general-majora u penziji i bivšeg načelnika Uprave za strategijsko planiranje Vojske Srbije Božidara Force, kod nas postoji jedna stara narodna izreka koja kaže - “zrno po zrno, pogača”. Ona bi, kako kaže, u ovom vremenu sveopšteg globalnog ratnog ludila mogla modifikovano glasiti - “zrno po zrno, sprema nam se crno”, aludirajući pri tome na zahuktali vojnoindustrijski kompleks i činjenicu da se sve više zemalja, pogotovo onih evropskih, naoružava do zuba, trošeći pri tome na desetine i stotine miliijardi dolara, evra, za kupovinu smrtonosnih tereta. Izražava i bojazan da bi se mogli ostvariti Orbanovi strahovi.
- I to jedan scenario koji nažalost postaje sve realniji kako vreme odmiče. Sve dok je Amerika u Evropi, mira neće biti. Neće biti ni EU kao zajednice. Smatram da većini evropskih zemalja nije u interesu ulazak u eventualni rat sa Rusijom, ali bojim se uticaja tih pojedinih jastrebova koji stoje iza zahuktalog vojnoindustrijskog kompleksa. SAD neće dozvoliti da izgube svoj uticaj na ovim prostorima. Predaće štafetnu palicu Poljskoj, koja bi trebalo da postane prva linija, odnosno zid prema Rusiji. Najcrnji scenario je da Poljska i baltičke zemlje budu gurnute u ovaj sukob, a što onda možda ne bi isključilo ni taktičku upotrebu nuklearnog oružja. Mnoge stvari ukazuju da nam se generalno gledajući ne piše dobro - kaže Forca, ponavljajući svoju ranije izrečenu tezu, odnosno mišljenje da bi se ovaj rat u Ukrajini ipak na kraju mogao završiti sa podizanjem kijevskog zida, nalik onom nekadašnjem berlinskom.
Ukazuje i kako je posljednje glasanje u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija o rezoluciji o Srebrenici pokazalo obrise i konture tog nekog novog svijeta u nastanku, te kuda bi mogla ići ta imaginarna granica između Zapada i Istoka, odnosno globalnog Juga. Smatra da u ovoj priči nikako ne bilo treba zanemariti ulogu Kine, čiji je predsjednik nedavno posjetio Srbiju, Francusku i Mađarsku, šaljući jasnu poruku i signal na koga Peking u Evropi računa, ali i ko sve može računati na njihovu bezrezervnu podršku. Kada je u pitanju Republika Srpska i Srbija, u kontekstu ove šire globalne priče, Forca smatra da će Banjaluka i Beograd i dalje biti izloženi još većim pritiscima, jer su okružene NATO zemljama koje žele završiti priču započetu još devedesetih godina prošlog vijeka.
- Mislim da će Aljbin Kurti dobiti odrešene ruke da nastavi sa svojim terorom na KiM, da završi što je započeo, ali i da se sve uradi kako bi se negde krajem ili početkom naredne godine pokrenuo proces revizije Dejtonskog mirovnog sporazuma, pre obeležavanja 30 godina od Srebrenice - smatra Forca.
Naoružavanje
Potpredsjednik poljske vlade i ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš potpisali su krajem prošle sedmice ugovor sa vladom SAD o kupovini krstarećih raketa dugog dometa JASSM-ER. Kako je saopšteno iz poljske vlade rat u Ukrajini pokazao je koliko je važno da se pogađaju ciljevi koji se nalaze čak i veoma daleko od linije fronta, a domet raketa koje će biti nabavljene je približno 1.000 kilometara. Vrijednost ugovora sa vladom SAD je oko 735 miliona dolara.